MASTI I ULJA
GRAĐA MASTI I ULJA
Masne kiseline mogu biti zasićene ili nezasićene.
Najčešće masne kiseline koje izgrađuju masti i ulja su palmitinska, stearinska, oleinska i linolna kiselina.
Molekule triglicerida u sastavu masti sadržavaju veći udio zasićenih masnih kiselina.
Molekule triglicerida u sastavu ulja sadržavaju pretežito nezasićene masne kiseline.
Pri sobnoj temperaturi masti su čvršće a ulja tekuća.
Biljne masti se proizvode od ulja postupkom KATALITIČKOG HIDROGENIRANJA
To je reakcija adicije molekule vodika na dvostruku vezu u molekuli nezasićene masne kiseline. Pritom nezasićene masne kiseline postaju zasićene.
Esencijalne masne kiseline organizam dobiva hranom. A masti se uglavnm dobivaju taljenjem životinjskog tkiva,a ulje prešanjem biljnih sjemenki.
VOSKOVI
Esteri koji nastaju reakcijom viših masnih kiselina i dugolančanih alkohola
Oni se razlikuju od masti i ulja po tome što nesadržavaju alhokol glierol.
Po kemijskom sastavu su esteri alkohola glicerola i viših masnih kiselina.
Glavni izvori energije u živim bićima
SVOJSTVA I UPORABA MASTI I ULJA
Masti i ulja neotopljivi su u vodi ali se otapaju u organskim otapalima npr. benzinu.
EMULZIJA je nestabilna smjesa dvaju tekućina koje se ne miješaju tj.neotapaju jedna u drugo-margarin-majoneza.
EMULGATORI su tvari koje emulziju čine postojanom.
Stoje li dulje vrijeme na zraku masti i ulja oksidiraju tj. pokvare se .
Pokvarene masti možemo prepoznati po lspecifičnom mirisu i promjenjenoj boji.
Masti i ulja treba čuvati na hladnom i suhom mjestu.
Prekomjerno nakupljanje masti u tijelu može narušiti zdravlje.
Jedan od problema je pretilost koja se još i naziva bolesti današnjice.