Nepromjenive vrste riječi

Honelako gehiago

PRIRODA I DRUŠTVO

Loreta Libric‑k egina

Koloidni sustvi

Jana Zadro‑k egina

Nepromjenive vrste riječi

PRILOZI

mogu sami biti u rečenicama

prilažu se glagolima

mjesni(gdje), vremenski(kada), načinsk(kako)i i količinski(koliko) prilozi

izriču okolnost glagolske radnje

PRIJEDLOZI

u, na, po, pri, prema, k, suprot, nasuprot

ne mogu sami biti u rečenici

utječu na oblik imenice ili imenske riječi koje dolaze iza njih

izriče odnos među riječima

prilažu se imenicama

VEZNICI

ispred a, ali, nego, već, no dolaze zarezi

povezuju: riječi, skupove riječi i rečenice

ČESTICE

za njekanje (ne)

za isticanje (baš, bar, čak)

za zapovjedanje (neka)

za postavljanje pitanja(zar, jeli)

služe za preoblikovanje rečeničnog sadržaja

oblikuju i preoblikuju rečenicu

USKLICI

oj, hej, ej, halo, zdravo...

njima izričemo: osjećaje, raspoloženje, dozivanje i zvukove iz prirode

čine uskličnu rečenicu ako su sami u njoj

odvajaju se zarezom od ostalih riječi u rečenici