Srednjovjekovna Bosna

Lisää tämän kaltaisia

POTVRDA

luonut Ian Kurti

POVIJEST CRKVE U RH-22C

luonut Matina Caran

Srednjovjekovna Bosna

Slabljenje i nestanak Bosanskog Kraljevstva

Do 1482. Hercegovina se odupirala Osmanlijama kada pada pod njihovu vlast

1463. Osmanlije su zarobili i pogubili kralja, s kojim je nestalo srednjovjekovno Bosansko kraljevstvo

Osmanlije odlučuju osvojiti Bosnu nakon što se Bosanski kralj Stjepan Tomašević približava papi i otkazuje plaćanje godišnjeg danka

Morali su prihvatit i prisutnost osmanskih vojnih posada u pojedinim gradovima i utvrdama

Bosanski kraljevi prisiljeni su plaćati veliki godišnji danak

Borbe traju do pada Bosne po Osmansku vlast

Uzrok su bile međusobne borbe bosanskih velikaša

Slabljenje Bosanskog kraljevstva počinjene po smrti Tvrtka I.

Širenje i jačanje Bosne

Tvrtko I.

Njegova vladavina označava vrhunac moći srednjovjekovne bosanske države

1390. proglasio za kralja Hrvatske i Dalmacije

Pred kraj vladavine osvojio je hrvatske krajeve od Cetine do Zrmanje

Tvrtko se 1377. okrunio za kralja

Svoja osvajanja usmijerio je prema istoku gdje je osvojio dijelove Srbije i Huma

Vlada od 1353. do 1391.

Uspon Bosne nastavio se i za Stjepanovog nećaka i nasljednika Tvrtka l. (1353.-1391.)

Stjepan II.

Nakon sloma Šubića vlast u Bosni preuzima Stjepan II. iz obitelji Kotromanića

Stjepan II. vlada od 1322. do 1353.

Stjepan II. kao saveznik Anžuvinaca vlada i djelom hrvatske obale od Neretve do Cetine.

KULTURA

Zvonik sv. Luke u Jajcu

Sličnost s graditeljstvom dalmatinskih gradova

Srednjovjekovna kultura u Bosni razvijala se pod snažnim utjecajima koji su dolazili iz Hrvatske

Stećak, Zemaljski muzej u Sarajevu

Na njima su najčešće uklesani prizori iz svakidašnjeg života ili kratak natpis posvećen pokojniku

Imaju oblik sanduka, kuće, ploče ili križa

Pojavljuju se u drugoj polovini 14. stoljeća, a načinjeni su u različitim oblicima

Stećci- nadgrobni spomenici. Najpoznatiji spomenici srednjovjekovne bosanske umjetnosti

Minijatura iz Hrvojeva misala

Hrvojev misal najljepši je i najbogatiji ilustrirani glagoljični rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja

Izrađen u 15.st

Izradio ga je pop glagoljaš Butko po narudžbi bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića

Krivovjerje / Hereza

U potpunosti je nestala s osmanskim osvajanjem Bosne, kad nestaje traga bosanskim krstjanima

Crkva Bosanska uživala je potporu pojedinih bosanskih vladara i velikaša

Utjecaj krstjana pokušavali su suzbiti novoosnovani crkveni redovi, franjevci i dominikanci, koji su tijekom 13. stoljeća pristigli u Bosnu

Krstjani nisu priznavali krštenje i misu niti su gradili crkve. Sav materijalni svijet smatrali su svijetom zla

Bosanski krivovjerci nazivali su se krstjanima, a bili su dio šireg krivovjerskog pokreta koji se u to doba proširio Europom

Crkvena organizacija nazivala se Crkva Bosanska, nije priznavala papu za svog poglavara

Proširilo se tijekom 12 st.

Označava naučavanje suprotno Katoličke Crkve

Spominjanje Bosne

Obuhvaćala je malo područje oko izvora rijeke Bosne u okolici današnjeg Sarajeva

Prvi puta se spominje u 10 st.

Ban Kulin

Krajem 13. stoljeća hrvatska obitelj Šubić vlada većim djelom Bosne, Pavao Šubić nazivao se gospodarom Bosne

U razvijenom srednjem vijeku Bosna je bila usko povezana s Hrvatskom

Kulin i nasljednici priznavali su vrhovnu vlast Arpadovića, zemljom su vladali samostalno

Kulin je imao tituli bana

Razvoj trgovine

Ugovorom je omogućeno slobodno trgovanje na području njegove države

1189. ban Kulin trgovački i prijateljski sklopio je ugovor s Dubrovnikom